Karl Gustav Jung i liberalizam?
Vjerovatno ćete se zapitati kakva veza postoji između Junga i Liberalizma?
Za Junga bi se moglo reći da predstavlja jednog zapadnjačkog liberala. Tokom svog rada napadao je socijalizam, masovnu demokratiju i politički fanatizam. Usmjeravao je ljude da se vrate sebi i svom samopouzdanju i individulnosti. Izgleda kao da Jung u razumjevanju psihe polazi od liberalnih ideja, posebno od dostojanstva pojedinca, razvoja ličnih kvaliteta i sposobnosti. On je čovjek koji je veći dio svog života proveo u borbi protiv kolektivne svijesti, utapanja pojedinca u bilo kakav kolektivizam, psihološki ili društveni. Insistirao je da čovjek poštuje prirodne sposobnosti i kreativnost pojedinca. Shvatao je koliko je bitno da čovjek kao pojedinac razvije svoju svijest i potencijale. Stanje sreće, zadovoljstva, društvenog mira i smisla života su dostignuća pojedinca, a ne kolektiva. Bio je protiv integrisanja pojedinca u masovno društvo, jer u njemu pojedinac gubi na svojoj individualnosti, kreativnosti i posebnosti. U tom masovnom društvu individua više ne posjeduje sebe, već društvo posjeduje njega.
Da li da čovjek bude svoj ili da zavisi od države?
Zavisnost od države, znači da se svako oslanja na svakog drugog, a ne na sebe. Komunizam je nastao kao posljedica potpune zavisnosti pojedinca od države. Čovjek je zatvorenik, da li na osnovu svog izbora ili države? Svi imaju pravo na izbor. Sistem lažnog blagostanja ga lišava svake odgovornosti i pretvara čovjeka u zatvorenika, bespomoćno, zavisno stvorenje, koji je napravio svoj sopstveni zatvor. Tvrdi, da komunizam uprkos humanim i plemenitim ciljevima, smanjuje nivo kulture i tako sprečava mogućnost individualnog razvoja. Što je zajednica veća i čvršća, veća je i snaga kolektivne sile, koja štetno djeluje na individualno izražavanje i razvoj. U svakoj zajednici bez obzira na njen značaj i veličinu, pojedinac je moralno i duhovno ugrožen, a time je i jedini izvor moralnog i duhovnog progresa za društvo uništen. Jung je rekao: "Pojedinac je jedini nosilac duha i života". Put liječenja "kolektivizma" nije putem kolektivnih napora , već putem promjena u pojedincu.
Njegova poruka savremenom čovjeku je da spriječi gubitak svoje individualnosti u masovnom društvu i da preduhitri stvaranje visoko centralizovane, svemoćne države. To se može postići razvijanjem individualne svijesti, moralnog samopouzdanja i psihološkog samopouzdanja. Pojedinac je po Jungu, stožer oko koga se razvija svijest, društvo i istorija.
Izvor: Radović, Gordana. "Od kada liberalizam?." Preduzetnička ekonomija: 151.