TAČERIZAM - nepopustljivi politički koncept!
Tačerizmom je nazvana ideja i politika koja se oblikovala kroz tri mandata prve britanske premijerke Margaret Tačer.
Foto: crackmagazine.net
Slogani koji su je pratili u dva mandata kampanje poput ''Svaki radnik vlasnik'', ''Vrijedni ljudi kapitalizma'', ''Engleska oslobođena od socijalizma,'' bili su sredinom osamdesetih u velikoj mjeri i ostvareni. Masovna privatizacija državnih firmi, poticanje poduzetništva i dioničarstva i odučavanje građana od ovisnosti o državi, bile su tako korjenite promjene britanskoga gospodarstva i društva da učinak Tačerine politike nije mogla poništiti nijedna vlada poslije.
Tačerizam i konzervativizam
Tačerizam je zastupnik očuvanja tradicionalnih vrijednosti britanskoga društva poput domoljublja, obitelji, štedljivosti, radišnosti. Međutim, kako pojašnjava Ivoš, tradicionalizam ne treba miješati s političkim konzervativizmom jer je moguće politički misliti konzervativno, a privatno djelovati vrlo liberalno i obrnuto. Ta dvojnost, modernoga i tradicionalnoga, liberalnoga i konzervativnoga postoji uglavnom u svakome čovjeku. Na takvu nesavršenost ljudske prirode oslanja se neokonzervativna
ideologija „objašnjavajući da kako problem ne leži u politici, interesima i moći, već u dvojnosti i nesavršenosti ljudske prirode, zbog čega su političari prisiljeni apelirati na suprotne predispozicije u istim ljudima.“
Uticaj ekonomskog nobelovca - Von Hajeka
Tačerizam se najčešće veže za način na koji je Tačer provodila ekonomsku politiku. Intelektualni guru M. Tačer bio je zagovornik tržišnoga fundamentalizma i nobelovac Friedrich von Hayek. Javno prihvatanje i provođenje načela neoliberalne ekonomske politike zauvijek je povezalo nobelovca Hayeka i premijerku Tačer.
Foto: alchetron.com
Tržište je moćnija i pouzdanija oslobodilačka snaga, nego što to ikad može biti vlast, nadahnuto je napisala Tačer u svojoj knjizi. Smatrala je da je privatno vlasništvo preduvjet razvoja i rasta svake političke zajednice i iz toga razloga bila je izrazito antisocijalistički orijentirana. „Nijedno društvo u koje je usađeno makar i zrnce sumnje u to tko je vlasnik čega, ne može osobito napredovati. To je tako važan uvjet da ga je banalno, možda čak i suvišno spominjati. No stvarne implikacije toga još nisu sveopće prihvaćene.“ Tačer je bila odana neoliberalnomu konceptu ljudskih prava. „Ljudi previše polažu na svoju prava, ali ne i na obaveze. Ne postoje nikakva prava, osim ako se najprije ne izvrše obaveze.“
S toga političkog gledišta individualna prava se ne mogu samo proslijediti ili pokloniti, već ih pojedinac mora sam ostvariti u okviru garancije jednakih mogućnosti za svakoga. Ono što se štiti jest sloboda oblikovanja individualiteta. Pojedinac se tako ne izdvaja „iz bezličnog egalitarnog mnoštva svojim kulturnim porijeklom, nego svojom individualnom kreativnošću.“
I omražena i voljena
U vrijeme kada je preuzela vlast Velika Britanija je bila bolesnik na La Manchu. Izlazak iz duboke ekonomske i gospodarske krize Tačer je vidjela u neoliberalnim ekonomskim načelima i povratku puritanskoj radnoj etici. Revolucionarne promjene tokom jedanaestogodišnjega mandata pratile su burni događaji poput štrajka rudara, a na međunarodnome planu rat na Falklandskim otocima.
Tokom takvih (ne)prilika potvrdila je i učvrstila vrijednosti svoje političke koncepcije. Sve to učinilo je Tačer jednom od najvećih političarki 20. stoljeća, ali i kontraverznom.
Upravo zbog promjena koje je napravila, u javnosti je izazvala jake emocije voljenosti ili mržnje. Jedni smatraju da je spasila naciju, a drugi rezultate njezine politike vide kao propast britanskoga gospodarstva i povećavanje nejednakosti između bogatih i siromašnih. Jednako snažne emocije ljubavi i mržnje Britanci su izrazili i na vijest o njezinoj smrti.
Bez obzira na subjektivni odnos tačerizam je zauvijek promijenio Veliku Britaniju. Downing Street 10 Tačer je napustila s respektabilnim pokazateljima, najnižim stopama inflacije i nezaposlenosti u Europi.
Izvor: Damirka Mihaljević , Marko Šilić. "TAČERIZAM – POLITIČKA KONCEPCIJA UVJERENJA". Hum 14:105-125